Opasne kemijske reakcije u bazenima: kako spriječiti nesreće pri pretakanju bazenskih kemikalija?

Sigurnost hotelskih bazena ne ovisi samo o kvaliteti vode. Jednako je važan način na koji se bazenske kemikalije dopremaju, skladište i pretaču u bazenskim strojarnicama.

Incidenti povezani s bazenskim kemikalijama povremeno dospijevaju u javnost, osobito kada dođe do oslobađanja opasnih plinova i potrebe za evakuacijom ljudi. Nedavni događaj u Poreču ponovno je otvorio pitanje koliko su postupci rukovanja kemikalijama u hotelskim bazenima sigurni.

Uzroke pojedinačnog incidenta mogu utvrditi samo nadležna tijela. Međutim, neovisno o rezultatima istrage, postoji poznat i ozbiljan rizik: slučajno miješanje natrijeva hipoklorita s kiselinama tijekom skladištenja ili pretakanja.

Postavlja se pitanje možemo li takve pogreške spriječiti tehničkim rješenjima, umjesto da sigurnost ovisi isključivo o pažnji djelatnika.

Zašto bazenske kemikalije mogu biti opasne?

Za održavanje zdravstveno ispravne bazenske vode koriste se različiti kemijski pripravci. U profesionalnim bazenskim postrojenjima česta je uporaba natrijeva hipoklorita za dezinfekciju te sredstava za snižavanje pH vrijednosti.

Natrijev hipoklorit je lužnata otopina koja se koristi kao izvor aktivnog klora. Sredstva za snižavanje pH vrijednosti mogu sadržavati sumpornu kiselinu ili druge odgovarajuće kiseline.

Iako su oba sredstva dio procesa obrade bazenske vode, u koncentriranom obliku moraju ostati međusobno odvojena.

Miješanje natrijeva hipoklorita s kiselinom može uzrokovati oslobađanje otrovnog plinovitog klora.

Takva reakcija može predstavljati ozbiljnu opasnost za osobe u bazenskoj strojarnici i okolnom prostoru. Izloženost kloru može izazvati nadraživanje očiju i dišnih putova, kašalj, otežano disanje i teže zdravstvene posljedice.

Rizik je posebno izražen u zatvorenim prostorijama s nedostatnom ventilacijom.

Važno je razumjeti da se ovdje ne govori o uobičajenom, pravilno kontroliranom doziranju kemikalija u bazensku vodu, nego o opasnom kontaktu koncentriranih, međusobno nekompatibilnih sredstava.

Kako se pretaču bazenske kemikalije u hotelima?

U mnogim hotelskim bazenskim strojarnicama koriste se plastični IBC spremnici zapremnine 1.000 litara, smješteni unutar metalne zaštitne konstrukcije.

IBC je kratica za Intermediate Bulk Container, odnosno spremnik za skladištenje i transport većih količina tekućina.

Takvi spremnici obično imaju donji ispusni ventil i veliki gornji otvor zatvoren navojnim poklopcem.

Prema našem iskustvu u radu s bazenskim postrojenjima, IBC spremnici vrlo su česti u hotelskim strojarnicama. U pojedinim objektima koriste se i drugi tipovi plastičnih spremnika.

Kod jednog od postupaka pretakanja dobavljač doprema kemikaliju u transportnom IBC spremniku. Kemikalija se zatim crijevom prebacuje u drugi, stacionarni spremnik iz kojeg hotelski sustav automatskog doziranja uzima potrebno sredstvo.

U praksi se može susresti postupak u kojem se s prihvatnog spremnika jednostavno odvrne veliki gornji poklopac, a crijevo umetne izravno kroz otvor.

U takvom postupku nema mehaničke prepreke koja bi spriječila umetanje crijeva s pogrešnom kemikalijom u pogrešan spremnik.

Ako su spremnici natrijeva hipoklorita i sredstva za snižavanje pH vrijednosti sličnog izgleda, pogrešan odabir može imati ozbiljne posljedice.

To ne znači da svi dobavljači ili hoteli rade na takav način. Međutim, sama mogućnost takvog pretakanja pokazuje zašto su potrebne odgovarajuće tehničke i organizacijske zaštite.

Standardni IBC spremnik: donji ventil omogućuje pražnjenje, dok veliki gornji otvor služi za punjenje. Sama konstrukcija standardnog spremnika ne razlikuje vrste kemikalija.

Zašto standardni IBC ventili ne sprječavaju zamjenu kemikalija?

Na mnogim IBC spremnicima koristi se donji ventil nominalne veličine DN50, često s navojem S60×6. Postoje i druge izvedbe, ovisno o proizvođaču i namjeni spremnika.

Takvi ventili omogućuju kontrolirano pražnjenje, ali sami po sebi nisu sustav za identifikaciju kemikalije.

Na dva spremnika s potpuno različitim sadržajem mogu se nalaziti jednaki ventili i priključci.

Još je važnije pitanje gornjeg otvora prihvatnog spremnika.

Ako se punjenje obavlja slobodnim umetanjem crijeva kroz otvoreni poklopac, sigurnosni priključak na drugom dijelu sustava može se zaobići.

Zato zamjena samo jednog ventila ili crijeva nije nužno dovoljna.

Zaštita od pogrešnog pretakanja mora obuhvatiti cijeli put kemikalije, od transportnog spremnika do mjesta punjenja prihvatnog spremnika.

Primjer standardnog IBC ventila. Njegova funkcija je pražnjenje spremnika, a ne sprječavanje zamjene međusobno nekompatibilnih kemikalija.

Postoje li sigurnosni priključci za natrijev hipoklorit i kiseline?

Da. Europska kemijska industrija već koristi različite izvedbe priključaka namijenjenih sigurnijem pretakanju kemikalija.

Jedan od pristupa temelji se na tome da se priključci za različite kemikalije konstrukcijski razlikuju. Mogu imati različite smjerove navoja, dimenzije ili mehaničko kodiranje.

Primjer su industrijski priključci iz skupine AKZO/KNZ, kod kojih postoje izvedbe s lijevim i desnim navojem.

Ako je sustav pravilno projektiran, crijevo s priključkom namijenjenim jednoj kemikaliji ne može se spojiti na prihvatni priključak druge kemikalije.

Takvo rješenje predstavlja primjer konstrukcijskog sprječavanja pogreške, poznatog i kao poka-yoke.

Važno je naglasiti da sama boja spojnice nije dovoljna sigurnosna mjera. Potrebno je provjeriti njezinu stvarnu izvedbu, namjenu, kemijsku kompatibilnost i pripadajuću dokumentaciju proizvođača.

Primjeri različitih industrijskih priključaka. Odabir mora odgovarati konkretnoj kemikaliji, njezinoj koncentraciji i uvjetima uporabe.

Mogu li se postojeći IBC spremnici prilagoditi sigurnijem punjenju?

Na europskom tržištu postoje posebni gornji poklopci IBC spremnika s priključcima za punjenje, a pojedini proizvođači nude i prilagođene izvedbe.

To otvara mogućnost modernizacije postojećeg sustava bez nužne zamjene svih spremnika.

Primjerice, umjesto slobodnog umetanja crijeva kroz otvoreni poklopac, moguće je projektirati zatvoreni priključak za punjenje koji odgovara samo predviđenom crijevu.

Za natrijev hipoklorit i kiselinu koristili bi se međusobno nekompatibilni priključci.

Takvo rješenje može smanjiti mogućnost slučajne zamjene kemikalija tijekom redovitog postupka punjenja.

Međutim, potrebno je provjeriti nekoliko važnih uvjeta: konstrukciju i dopuštenu uporabu IBC spremnika, kemijsku otpornost materijala i brtvi, sigurno odzračivanje, zaštitu od prepunjavanja, mogućnost povratnog toka te način sprječavanja zaobilaženja sigurnosnog priključka.

Nije dovoljno na postojeći poklopac ugraditi bilo kakvu brzu spojnicu. Sustav mora biti prikladan za konkretnu kemikaliju i projektiran kao funkcionalna sigurnosna cjelina.

[FOTOGRAFIJA 5 — Industrijski gornji poklopac IBC spremnika s priključkom za punjenje]

Primjer industrijskog poklopca s priključkom za punjenje. Prikazani tip proizvoda sam po sebi ne jamči zaštitu od pogrešnog spajanja; za to su potrebni odgovarajući namjenski priključci i dodatne zaštitne mjere.

Što o tome govore europske sigurnosne smjernice?

Posebno je zanimljivo da sprječavanje pogrešnog pretakanja kemikalija nije novo pitanje.

Britanski Health and Safety Executive (HSE), u smjernicama Health and safety in swimming pools, preporučuje da sustavi za isporuku većih količina bazenskih kemikalija imaju jasno prepoznatljive priključke koji se razlikuju veličinom ili oblikom kako bi se spriječilo pogrešno spajanje.

Smjernice također naglašavaju potrebu za dogovorenim postupkom isporuke, odvajanjem nekompatibilnih kemikalija i odgovarajućim postupanjem u slučaju izlijevanja.

Njemačka tehnička pravila TRGS 509, u dijelu koji uređuje određene postupke pretakanja natrijeva hipoklorita i natrijeva klorita, također predviđaju zaštitu od zamjene kemikalija.

Među navedenim tehničkim mjerama nalaze se priključci s lijevim navojem i mehanički kodirani spojevi, u kombinaciji s odgovarajućim organizacijskim postupcima.

To ne znači da su britanske ili njemačke odredbe automatski obvezujuće za svaki hotelski IBC spremnik u Hrvatskoj. Njihova je važnost u tome što pokazuju da je problem prepoznat i da postoje konkretni načini njegova smanjenja.

Tko je odgovoran za sigurnost bazenskih kemikalija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj postoje propisi koji uređuju rad bazenskih kupališta, rukovanje opasnim kemikalijama i zaštitu na radu.

Odgovornost za siguran rad konkretne bazenske strojarnice uključuje operatera objekta, poslodavca i druge sudionike, u skladu s njihovim stvarnim ulogama i zakonskim obvezama.

Dobavljači i prijevoznici kemikalija također imaju odgovornosti povezane s isporukom i rukovanjem opasnim tvarima.

Ministarstvo zdravstva nadležno je za dio regulatornog okvira povezanog s kemikalijama i zdravstvenom sigurnošću, dok Državni inspektorat provodi nadzor u područjima svoje nadležnosti.

No ovdje se otvara šire pitanje.

Ako postoje tehnička rješenja koja mogu smanjiti rizik od pogrešnog pretakanja kemikalija, zašto se njihova primjena ne bi sustavnije razmotrila u hrvatskim hotelskim bazenskim postrojenjima?

Ne tvrdimo da je određena institucija odgovorna za pojedinačnu nesreću niti da hrvatski propisi uopće ne uređuju taj rizik.

Smatramo, međutim, da bi vrijedilo razmotriti jasnije stručne preporuke za mjesta punjenja, međusobno nekompatibilne priključke, provjeru identiteta kemikalija i postupke isporuke u profesionalnim bazenskim objektima.

Posebno bi korisna bila suradnja hotelskih operatera, dobavljača kemikalija, projektanata bazenske tehnike i nadležnih institucija.

Sedam važnih mjera za sigurnije rukovanje bazenskim kemikalijama

Siguran rad bazenske strojarnice zahtijeva više međusobno povezanih mjera:

1. Odvajanje nekompatibilnih kemikalija. Natrijev hipoklorit i kiseline moraju se skladištiti tako da ne mogu doći u međusobni kontakt, uključujući slučaj istjecanja.
2. Jasne i trajne oznake. Spremnici, crijeva, cjevovodi i mjesta punjenja moraju biti nedvosmisleno označeni.
3. Namjenski priključci. Gdje je primjenjivo, koristiti mehanički nekompatibilne priključke za različite kemikalije.
4. Siguran postupak isporuke. Dobavljač i operater trebaju imati dogovoren postupak, s provjerom odgovarajućeg spremnika prije pretakanja.
5. Zaštita od prelijevanja i istjecanja. Potrebno je osigurati odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere.
6. Sigurna bazenska strojarnica. Ventilacija, zaštita od neovlaštenog pristupa i pravilno izvedeni dozirni sustavi važni su dijelovi sigurnosti.
7. Osposobljeno osoblje i postupci za izvanredne situacije. Djelatnici moraju poznavati rizike kemikalija s kojima rade i znati kada treba odmah prekinuti rad i udaljiti se.

Nijedna pojedinačna mjera ne može zamijeniti cjelovitu procjenu rizika.

Što učiniti ako dođe do sumnje na oslobađanje otrovnog plina?

Ako tijekom rukovanja kemikalijama nastane sumnja na opasno ispuštanje plina, prioritet je zaštita ljudi.

Osobe treba udaljiti iz ugroženog prostora, spriječiti daljnji ulazak i pozvati hitne službe na broj 112.

Neobučenim osobama ne preporučuje se pokušavati zaustaviti reakciju, neutralizirati kemikalije ili ulaziti u ugroženi prostor bez odgovarajuće zaštite.

Osobe koje su možda bile izložene opasnom plinu trebaju slijediti upute hitnih službi i zatražiti medicinsku procjenu.

Sigurnost mora početi prije nego što kemikalija uđe u spremnik

Kod modernizacije hotelskih bazena često se govori o novim filtracijskim sustavima, automatskom doziranju, energetskoj učinkovitosti i daljinskom nadzoru.

Međutim, jednako je važno razmišljati o sigurnosti skladištenja i pretakanja kemikalija.

Ako se opasna zamjena može spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjem, tada se ne bismo smjeli oslanjati samo na pretpostavku da čovjek nikada neće pogriješiti.

Pitanje više nije postoje li tehnička rješenja za smanjenje rizika od pogrešnog spajanja kemikalija, nego koliko ih sustavno primjenjujemo.

U Bazeni Rijeka smatramo da sigurnost mora biti sastavni dio svakog profesionalnog bazenskog postrojenja, od filtracije i automatizacije do načina prihvata i skladištenja kemikalija.

Hotelskim objektima i odgovornim osobama za bazensku tehniku preporučujemo stručnu procjenu postojećeg načina pretakanja kemikalija, posebno ako se punjenje obavlja kroz otvorene IBC spremnike.

Za informacije o pregledu postojeće bazenske tehnike i mogućnostima povećanja sigurnosti možete nam se obratiti putem kontaktnih podataka na našoj web stranici.

Izvori:

HSE – Health and safety in swimming pools, točke 246–248

Njemačka TRGS 509, Prilog 4

Hrvatski Pravilnik o bazenskim kupalištima